Izetbegović: Imamo preko 6.000 zaposlenih više nego u septembru prošle godine

U domu HDZ-a Bosne i Hercegovine u Mostaru danas je održan sastanak izaslanstava HDZ-a BiH i Stranke demokratske akcije na kojem se raspravljalo o brojim pitanjima.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je nakon današnjeg sastanka sa delegacijom HDZ-a da je saradnja dvije stranke dobra, ali i da može biti bolja. 

"Mogu reći da u Predsjedništvu BiH stvari dobro funkcionišu. Vijeće ministara je pokrenulo BiH nakon višegodišnjeg zastoja na njenom evropskom putu, ali potrebna je intenzivnija komunikacija, bolja koordinacija koja će rezultirati ubrzanim predlaganjem i usvajanjem zakona na državnom nivou. Što se tiče Federacije BiH, tu konačno moramo stabilizirati parlamentarnu većinu. Svi sastanci koje smo gospodin Čović i ja imali sa raznim potencijalnim partnerima su u međusobnom dogovoru, tu ničega nije bilo a da se nas dvojica nismo konstatovali i dogovorili", kazao je Izetbegović.

On je kazao da u koaliciji ima mjesta za sve one koji žele ubrzati reformske procese i ubrzati euroatlantski put BIH.

"Ništa konkretno o tome danas nismo dogovorili, ali razgovori će se nastaviti. Po pitanju Federacije BiH smatramo da je ovo jedna odlučna Vlada koja i u ovakvim okolnostima postiže rezultate, rješava sva otvorena pitanja, definirala je reformsku agendu, započela njenu realizaciju", kazao je Izetbegović.

"Uprkos problemima koje imamo vitalni pokazatelji pokazuju da se stvari u Federaciji BiH popravljaju. Kad je u pitanju zapošljavanje, mi imamo preko 6.000 zaposlenih više nego u septembru prošle godine. Slična stvar je s bruto nacionalnim dohotkom sa izvozom, uvozom i industrijskom proizvodnjom, imamo blagi porast i stabilizaciju", dodao je Izetbegović. 

Stranke su pozdravile formiranje interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona. 

"U okviru toga do idućih lokalnih izbora valja naći rješenje za Mostar. Valja implementirati odluku Ustavnog suda BiH u okviru onoga što određuje Dejtonski sporazum. Također, dogovoreno je da se okonča procedura potpisivanja ugovora BiH sa Islamskom zajednicom. Imamo takve ugovore sa pravoslavnom i katoličkom crkvom. Uskoro ćemo usvojiti zakon o vjerskim praznicima. On je već pripremljen", kazao je Izetbegović.

Stranke su na današnjem sastanku podržale stav Međunarodnog monitoring tima da se podaci sa popisa stanovništva obrade u skladu sa Međunarodnim statističkim standardima te da se rezultati popisa hitno objave.

Ko je iz BiH kupio 294 nekretnine u Turskoj?

Danas 12. septembra, printano izdanje "Dnevnog avaza" donosi redovni politički prilog “Sedmica”. INTERVJU - Drago Pilsel, hrvatski novinar i teolog: Generacije rođene poslije raspada Jugoslavije su materijal za nove ratove! BOŠNJAČKA ELITA - Povoljne cijene privlače kupce s dubljim džepovima, procedura jednostavna i uhodana: 294 bh. državljanina kupila nekretnine u Turskoj! 20 PITANJA ZA... - Sonja Akšamija, predsjednica Stranke penzionera BiH: Isplata penzija traje duže nego ovogodišnja suša; Na Marsu bi nam bilo lakše LIČNOST SEDMICE - Džonatan Mur: Ustrajni diplomata VLADA FBiH - Još jedna potvrda da je najava reformi bila samo prazna priča: Učinak za tri mjeseca: Dva prijedloga zakona nasuprot 135 imenovanja! PREKOGRANIČNA SARADNJA - Narod bolje nego iko spojio dva grada iz dvije države - Bosanski i Slavonski Brod: Sreća bira prijatelje, a nesreća ih provjerava POTRESNA ISPOVIJEST - Nedim Salaharević u krugovima ratnog pakla ostao je bez oca i brata: Vlasenički Srbi znaju ko je mučki ubio košarkaškog dragulja Edina Salaharevića!? DNEVNIK - Emir Jesenković i Hajrudin Prolić, izvještači “Dnevnog avaza” s Eurobasketa: Naši “Zmajevi” su ginuli na terenu! KOLUMNE - Akademik Muhamed Filipović, Edin Urjan Kukavica, Ibrahim Kajan i Erol Avdović KULOARSKE PRIČE - Otkrivamo šta se dešava iza kulisa bh. političke scene - See more at: http://www.avaz.ba/clanak/194806/ko-je-iz-bih-kupio-294-nekretnine-u-turskoj#sthash.9p2iLvDh.dpuf

Lovrić u Brisel nosi dokumentaciju o pronevjeri novca za izbjeglice

Irina Lovrić, prvi zaštićeni prijavitelj korupcije u BiH i predsjednica Udruženja za borbu protiv korupcije, kriminala i diskriminacije u institucijama i javnim ustanovama u BiH, danas odlazi u Brisel. Tamo će Evropskom parlamentu zvanično predati izvještaj o predmetu na kojem je radila od 2009. godine, a tiče se netransparentnog, nenamjenskog i nezakonitog trošenja novca namijenjenog izbjeglima i raseljenima u BiH.

Lovrić je prijavila Mlađena Božovića, direktora institucije u kojoj je zaposlena, Fonda za povratak BiH, zbog korupcije, ali je radila i na drugim slučajevima. Zbog toga je imala mnoštvo problema, a u maju ove godine i fizički je napadnuta na svom radnom mjestu, kada je pokušavala prijaviti novu nepravilnost u instituciji BiH u kojoj radi. Tom prilikom je zadobila i tjelesne povrede.

Kako tvrdi Lovrić, svojim ignoriranjem i nepostupanjem nadležne institucije nastoje ju konačno dotući.

- Kada to nisu uspjeli dugogodišnjom diskriminacijom i mobingom na mom radnom mjestu, ali i izvan njega, nastavljaju to pokušavajući me ostaviti bez egzistencije. To je slika pravoga stanja u Bosni i Hercegovini u oblasti borbe protiv korupcije u kojoj se svi, za ogroman novac, uglavnom zalažu samo deklarativno, dok osobe kao ja stradaju - kaže Lovrić.

Zbog takvog odnosa, ona će Evropskom parlamentu u Briselu predati i zahtjev za politički azil, jer, kako kaže, niko nije reagirao i kada je fizički napadnuta na radnom mjestu.

Kako liječiti urasli nokat na nozi u kućnim uslovima!

Urasli nokat je hronično oboljenje kod kojeg iz različitih razloga dolazi do urastanja jedne, ili obe bočne ivice noktne ploče u kožu i meko tkivo bočne strane prstiju.

Postoje različite metode konzervativnog i hirurškog lečenja ove bolesti, ali u ranim fazama, pre nastajućih komplikacija, lečenje uraslih noktiju može se sprovesti u kućnim uslovima.

Da bi lečenje bilo uspešno, logično je da treba obezbediti pravilan rast nokta, koji neće iritirati okolno meko tkivo prsta.

Za to treba odraditi sledeću proceduru:

1. Napravite toplu kupku za stopala, da rasparite kožu i nokte. Možete je napraviti sa sodom – 2-3 supene kašike sode bikarbone na 5 litara vode sa dodatkom soli, ili kupku sa hipermanganom (kalijum permanganat). Temperatura vode ne više od 37 stepeni. Pariti noge 15-20 minuta.

2. Zatim pokušajte da odvojite ćošak uraslog nokta. Da biste olakšali ovu bolnu proceduru, uzmite komad flastera i jednom stranom zalepite ga dobro na bočnu stranu prsta pored uraslog nokta, povucite ga u stranu i zafiksirajte na unutrašnju površinu nokta. Tako će ćošak bolnog nokta postati pristupačniji.

3. Podignite kraj nokta uz pomoć manjeg štapića i pokušajte lagano utisnuti komadić vate ili gaze između nokta i mekog tkiva. Najbolje je da komadić vate prethodno umočite u jod, antibakterijsku mast ili čudo-melem.

4. Odgore stavite gazu, tretiranu istim sredstvom, i umotajte prst zavojem.

5. Za 24 časa ponoviti proceduru. Vatu, gazu i zavoj promeniti.

6. Ponavljati 12-14 dana.

Postepeno, nokat će se podizati iznad mekog tkiva i polako će izaći iz njega.

Kako lečiti urasli nokat na nozi u kućnim uslovima

Ako prvih dana ne uspete staviti komadić vate ispod nokta, stavite je na bočnu stranu prsta sa uraslim noktom, i obilno mažite antiseptičkim omekšavajućim sredstvom – listom aloe ili smesom meda i luka (1 kašiku meda pomešati sa srednjom izrendanom glavicom luka). Uveče staviti na prst i zaviti, a ujutro oprati i probati podići nokat.

Važno je omekšati meko tkivo i svakodnevno menjati vatu (između tkiva i nokta). Nokat će rasti samo u visinu. Nakon postizanja efekta, isturpijajte oštre ćoškove(uglove) oslobođenog nokta.

Ubuduće, ne zaboravite pravilno raditi pedikir.
Nije dozvoljeno samolečenje uraslog nokta u kućnim uslovima, a pogotovu parenje stopala ako postoje znaci gnojnog zapaljenja mekog tkiva. U ovom slučaju obavezno potražit

Izvor : uspesnazena

Šarović: Prioritetni zakoni na čekanju

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović je po formiranju Vijeća ministara, krajem marta 2015. godine, obećao da će se jako brzo ispuniti potrebni uslovi za izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda u zemlje Europske unije. Tom prilikom je izjavio:

“Neki od tih uslova su ispunjeni. Preostaju možda dva najvažnija. Jedan od njih je i prilagođavanje zakonodavstva, u prvom redu izmjena Zakona o veterinarstvu i to će biti jedan od mojih prvih zadataka. Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti ispuniti i taj uslov”

Nepuna dva mjeseca nakon ove izjave, 6. maja 2015. godine, Šarović je izjavio da je ispunjen i pretposljednji uslov za izvoz mlijeka i mliječnih proizvodima u EU.

“Moram istaći da je ovo jedan od najvažnijih koraka u ispunjavanju uvjeta za izvoz proizvoda animalnog porijekla u EU. Dakle, radi se o uspostavi strukture vezane za izvoz svih proizvoda animalnog porijekla a ne samo mlijeka i mliječnih proizvoda”, tom prilikom je izjavio Šarović, te dodao da će se u narednih nekoliko dana u parlamentarnu proceduru uputiti Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani i Zakon o poljoprivredi, te da će biti usvojeni u narednih nekoliko sedmica.

Od te izjave je prošlo već četiri mjeseca, a u međuvremenu je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU odobren polovinom juna mjeseca, zatim stopiran krajem augusta, nakon što je Hrvatska zatražila dodatnu kontrolu mljekara koje imaju dozvolu za izvoz na područje EU, te je ponovo dozvoljen nakon što je ovaj zahtjev Hrvatske odbijen 9. septembra.

Iako je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda trenutno odobren, usvajanje ovih zakona je i dalje jako bitno, ukoliko naša zemlja želi da nastavi izvoziti svoje proizvode u zemlje EU.

Nažalost, niti jedan od ovih zakona u ova četiri mjeseca nije upućen u parlamentarnu proceduru, niti se o njima raspravljalo na sjednicama Vijeća ministara BiH, a nisu uvršteni ni na dnevni red sljedeće sjednice Vijeća ministara,  te Šarović za ovo obećanje dobija ocjenuneispunjeno.

Nedostatak magnezija: 10 najčešćih znakova

Magnezij je vrlo važan za ljudsko tijelo jer sudjeluje u više od 300 metaboličkih procesa u tijelu.

Svakome od nas je potreban magnezij

Magnezij je osmi najčešći mineral na Zemlji, a treći najčešći u morskoj vodi. Više je samo natrija. Za nas je najvažniji podatak da je magnezij četvrti najčešći mineral u ljudskom tijelu. Najviše ga ima u kostima i zubima (oko 60-65%), a ostatak je u mišićnom tkivu i stanicama, te u krvi.

Uloga magnezija u ljudskom tijelu je velika. Pomaže unaprijediti metaboličke procese, uključujući oslobađanje energije iz hrane i njegovog prijenosa kroz tijelo, te sudjeluje u stvaranju proteina. Bez toga metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti ne bi bio moguć.

Također svaka stanica u ljudskom tijelu treba odgovarajuću količinu magnezija, jer u protivnom njihovo djelovanje slabi. Magnezij djeluje zajedno s kalcijem za kontrolu električnog impulsa u stanici.

Koncentracija magnezija u zdravim stanicama je mnogo veća od kalcija, a taj odnos je vrlo važan. Njihova međusobna ravnoteža i djelovanje su važni kako bi se spriječilo nakupljanje kalcija u stanicama, koje može dovesti do razdražljivosti, oslabljenog djelovanja stanica ili njihovog odumiranja.

Nedostatak magnezija-simptomi

Nedostatak magnezija između ostalog uzrokuje:

• glavobolju
• migrenu
• umor
• vrtoglavicu
• pospanost
• nervozu
• razdražljivost
• bolove u mišićima
• grčenje mišića
• gubitak apetita

Budući da tijelo nedostatak magnezija nadomješta tako da ga crpi iz kostiju, duži nedostatak magnezija može biti vrlo opasan.

Osigurajte dovoljno magnezija

Tijelo ne može samo stvoriti magnezij, pa ga je potrebno unijeti kroz svakodnevnu hranu i piće. Dnevne potrebe magnezija odraslog čovjeka su 300-400 mg, a možemo ih zadovoljiti tako da svakodnevno pijemo 3-4 dcl prirodne mineralne vode koja sadrži magnezij. Tijekom trudnoće, dojenja i tijekom razdoblja intenzivnog rasta, potrebe za magnezijem se veće. Više magnezija je potrebno i sportašima te ljudima sa bolesnim srcem.

Nedostatak magnezija se može pojaviti i zbog određenih fizioloških stanja kao proljev, povraćanje, upotreba laksativa, dijabetes i problemi sa štitnjačom.

Hrana koja je dobar izvor magnezija:

• zeleno lisnato povrće (špinat, blitva)
• orašasti plodovi (bademi, sezam, brazilski oraščići, orasi)
• sjemenke bundeve
• suncokretove sjemenke
• paprika
• smokve
• banane

Kod većeg nedostatka magnezija, stručnjaci preporučuju dodatke prehrani.

Povezani Članci:

Izbjeglička kriza: BiH podigla nivo sigurnosti, kasarne mogući prihvatni centri

Bosna i Hercegovina je danas podigla stepen sigurnosti i spremnosti za eventualni dolazak izbjeglica sa Bliskog istoka iz pravca Srbije.

Vijeće ministara BiH se danas sastalo sa članovima Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i organizirane ilegalne migracije, a sastanak je inicirala Udarna grupa za terorizam. Njemu su prisustvovali i predstavnici entitetskih MUP-ova, SIPA-e, OSA-e, DGS-a, Službe za poslove sa strancima, Tužilaštva BiH, Ministarstva sigurnosti i drugih relevantnih institucija.

Na sastanku je razmatrana trenutna situacija u našem susjedstvu u vezi izbjegličke krize, a donesena je procjena šta bi naša država u ovom trenutku trebala uraditi kako bi spremno dočekala eventualni priliv izbjeglica.

"Procjene govore da BiH nije u fokusu interesovanja izbjeglica čiji je dominantini cilj Evropska unija. Ipak, postoji opasnost da dio rute krene kroz BiH zbog činjenice da Mađarska završava zid koji onemogućava prolazak izbjeglica", rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Bilo je riječi i o humanitarnom aspektu i spremnosti države kako bi se eventualne izbjeglice primile u skladu sa međunarodnim standardima. Također, vrlo brzo će se definirati koji bi to objekti bili pogodni za smještaj izbjeglica, a koji će biti opremljeni potrebnom opremom, ljekarskom njegom i hranom.

Kako Zvizdić tvrdi, prihvatni centri će najvjerovatnije biti smješteni u kasarnama koje će biti proglašene perspektivnima, u zavisnosti od ruta kretanja izbjeglica. S toga se računa i na saradnju sa Ministarstvom odbrane BiH.

"Naše službe će biti spremne za registraciju i profiliranje svake osobe koja dođe na teritoriju BiH. To je vrlo važno jer ne želimo biti unutar bilo kakvog sigurnosnog rizika. Formirani su štabovi na nivou entiteta i države, a segment prihvatanja izbjeglica bit će pod koordinacijom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Želimo da obeshrabrimo sve one koji bi učestvovali u trgovini ljudima i u nekoj drugoj vrsti ilegalnog prelaska granice", zaključio je Zvizdić.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović tvrdi da je samo odražavnje ovog sastanka podiglo stepen sigurnosti i ozbiljnosti svih agencija u Bosni i Hercegovini.

"Postoje tri aspekta sprovođenja akcije, a to su koordinacijski na nivou države, logistika uz jačanje svih kapaciteta zbog spremnosti na najgore stvari, te segment ilegalnog prelaska granice", rekao je Salihović.

On je istakao kako problem izbjeglica trenutno ne postoji, ali kako vrlo lako val iz Srbije može skrenuti prema Bosni i Hercegovini.

"Nadam se da će Vijeće ministara sve dobro isplanirati i iskordinirati, a mi kao agencije stojimo na raspolaganju", rekao je Salihović koji je istakao da bi ruta preko Bosne i Hercegovine podrazumijevala najkraći put, a to je vjerovatno sjeveroistočna Bosna i dio Hercegovine.

"Ipak, ovo je isključivo humanitarna kriza i trebamo pokazati humanost jer smo i mi bili izbjeglice", zaključio je Salihović.

Šta donosi reforma Zakona o sudovima,Apelacioni Sud BiH se seli u RS?

U potpisanom protokolu stoji da reformu Zakona o sudovima BiH treba razviti na osnovu verzije teksta nacrta koji je danas u Briselu predstavilo ministarstvo pravde Republike Srpske. Taj tekst, kao i nacrt Zakona o sudovima BiH iz 2013. godine će dalje biti predmetom diskusije u kontekstu predstojećeg TAIEX seminara koji će se održati u Sarajevu 1. i 2. oktobra.

O kakvim prijedlozima se radi?

Naime, Nacrt zakona o sudovima predložilo je još 2013. godine Ministarstvo pravde BiH na čelu sa Barišom Čolakom. U njemu su sadržani već određeni kompromisi.

S druge strane, jučer je prihvaćeno da kao ravnopravna osnova za pregovore bude i prijedlog zakona koji je iznio ministar pravde RS-a Anton Kasipović.

Osnovne odrednice prijedloga koji dolazi iz RS-a su već poznati stavovi iz RS-a da Sud BiH može suditi samo za djela propisana Krivičnim zakonom BiH, odnosno u slučaju kada su prekršeni zakoni koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH.

Prema prijedlogu iz RS-a potpuno se briše član 7 stav 2 Zakona o sudu BiH koji govori o krivičnoj nadležnosti. 

Naime, ovim članom kaže se da je Sud BiH "nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine; mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine."

Iz RS-a prihvataju da se formira Viši sud, ali ne i Vrhovni sud s tim da bi njegovo sjedište moralo biti negdje na teritoriji RS-a. Ovaj sud bi obavljao ulogu drugostepene instance, odnosno faktički bi Apelacioni odjel Suda BiH bio preimenovan u Viši sud BiH te bi bio premješten u RS.

Jedan od zahtjeva jeste da sastav Suda BiH, Vušeg suda BiH, Tužilaštva BiH i VSTV-a mora pratiti ustavnu strukturu BiH što bi značilo da tačno određeni broj sudaca, tužilaca i članova VSTV-a mora biti iz RS-a, a morala bi biti i ispoštovana ravnomjerna zastupljenost sva tri konstitutivna naroda.

U RS-u zadovoljni
Anton Kasipović, entitetski ministar pravde, danas je Vladu RS-a usmeno informisao o jučerašnjem dogovoru.

Kasipović je rekao da je za RS prihvatljivo rješenje da se dođe do jasno propisane nadležnosti Suda BiH u prvom i drugom stepenu.

"To znači da postoji pravosudni sistem RS-a u koji ne bi bilo omogućeno prodiranje prema pojedinačnim kriterijumima", rekao je Kasipović.

"Potpisivanje protokola u Briselu, kojim se predviđa izmjena Zakona o sudovima BiH, nije riješilo sva pitanja, ali je postavilo načine na koje bi trebalo da se rješavaju", izjavio je danas predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

U Sarajevu muk
Niko od nadležnih u Parlamentarnoj skupštini BiH nije želio komentarisati jučerašnji dogovor. Kako Klix.ba saznaje, o jučerašnjem dogovoru i njegovim detaljima ništa ne zna ni zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić.

Nakon što je prije nekoliko sedmica odlučeno da vođenje strukturalnog dijaloga preuzmu nadležni ministri, glavnu riječ u cijelom procesu vode dva ministra koji dolaze iz HDZ-a BiH, te jedan iz SNSD-a.
Prvapolitika.com/klix

Alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2015. godini: Crno da crnje ne može biti!

Dijalog BiH2.0, sajt posvećen promociji otvorenog pristupa politici, informacijama i djelovanju vlasti na prostoru Bosne i Hercegovine, donosi sažetak Alternativnog izvještaja o naprektu BiH od ljeta 2014. do ljeta 2015. godine… Gore ne može, čini se nakon što ga pročitate!

Pred vama se nalazi treći Alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropsku uniju. Izvještaj predstavlja zajednički napor više desetina osoba i organizacija, čiji je zajednički cilj bio da se iz ugla organizacija civilnog društva predstavi aktuelno stanje integracija Bosne i Hercegovine. Imajući na umu da je zvanični Izvještaj o napretku politički izvještaj Evropske komisije, mišljenja smo da kroz objavljivanje Alternativnog izvještaja možemo uticati na njegov sadržaj.

Upravo zbog toga, Alternativni izvještaj objavljujemo skoro tri mjeseca pred objavljivanje zvaničnog Izvještaja, u nadi da će to imati uticaja na formulisanje zvaničnog Izvještaja. Izvještaj se u potpunosti fokusira na tzv. političke kriterije, s naglaskom na pitanja:

• stepena demokratičnosti i funkcionisanja države,
• vladavine prava i korupcije,
• ljudskih prava, naročito prava manjinskih i ranjivih grupa, i
• tranzicione pravde.

Svjedoci smo da od ljeta 2014. do ljeta 2015. godine, što je period koji pokriva ovaj izvještaj, u ovim oblastima nije postignut nikakav relevantan napredak.

Proces provedbe odluka ECHR u slučajevima “Sejdić i Finci” i “Zornić protiv Bosne i Hercegovine” je u potpunosti marginaliziran i više ne predstavlja predmet rasprave. Demokratske performanse parlamenata i vlada na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou su izrazito slabe. Rad institucija i dalje odlikuje i nestabilnost, netransparentnost i neefikasnost.

Odluke ustavnih sudova ne samo da se ne provode, već se i sama pozicija Ustavnog suda BiH dovodi u pitanje. Nikakve značajne i sistematske politike za borbu protiv kršenja ljudskih prava nisu usvojene.

Očekivanja da će Opšti izbori u oktobru 2014. godine donijeti stabilnije političke strukture, spremne da se suoče sa različitim problemima, nisu ispunjena. Od izbora do danas, Bosna i Hercegovina se nalazi u stanju konstantne političke krize.Reforme pravosuđa su zaustavljene, a Strukturirani dijalog za pravosuđe između BiH i EU ne pokazuje napredak. Nijedan značajan slučaj borbe protiv korupcije nije procesuiran.

Manjinske i ranjive grupe i dalje žive u teškim uslovima. Diskriminacija i nasilje su sveprisutni, a sam Zakon o zabrani diskriminacije nije pokazao očekivane rezultate, imajući na umu da je u šest godina od donošenja Zakona doneseno svega nekoliko pravosnažnih presuda. Sveobuhvatne antidiskriminacijske politike ne postoje.

Poplave koje su pogodile državu u maju 2014. dodatno su pogoršale položaj ekonomski i socijalno ugroženih grupa.

Procesuiranje ratnih zločina i suočavanje s prošlošću, kao preduslovi za kreiranje zdravog okruženja i gradnju zajedničke države, predstavljaju dodatni problem. Politička podrška ratnim zločincima od strane lidera političkih stranaka nastavlja da dijeli već izrazito fragmentirano društvo.

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH će svakako zagovarati promjene u sferi usvajanja novih zakona i politika, ali i provedbe istih. Nadamo se, takođe, da će i bh. vlasti i EU institucije podržati jaču poziciju civilnog društva unutar različitih foruma u okviru EU integracija BiH. Civilno društvo mora postati treći akter ovog procesa (pored države i EU institucija), 

ŽELJKO KOMŠIĆ: Ako se Dodik pokuša otcjepiti, lično ću uzeti oružje da branim BiH!

Svako kome je stalo do Bosne i Hercegovine uzet će oružje i braniti državu ukoliko bi se Republika Srpska pokušala od nje otcjepiti, izjavio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu kojeg je u subotu objavilo sarajevsko “Oslobođenje”.

Odgovarajući na direktno pitanje šta će se dogoditi ukoliko sadašnji predsjednik RS Milorad Dodik doista pokuša realizirati svoje prijetnje o otcjepljenju tog entiteta, Komšić je kazao kako će u tom slučaju državu braniti ne samo Bošnjaci nego i mnogi drugi, uključujući i njega lično.

“Budala je onaj tko misli da tako neće biti ako se pokuša otcjepiti dio zemlje”, kazao je Komšić ističući kako se nije zaboravilo što se u BiH zbivalo od 1992. do 1995. godine.

“Cijepati zemlju sigurno vodi u rat. Zato je to glupa politika. Sve može, o svemu možemo razgovarati ali o tome ostaje li BiH cijela ne možemo nikako”, kazao je Komšić.

Ukupno stanje u zemlji Komšić je ocijenio zabrinjavajućim no dodao je kako se iz njega može izaći, prenosi Hina.

Mekka: Nakon rušenja krana poginule 62 osobe

Najmanje 62 osobe su poginule kada se srušio kran u najvećoj džamiji na svetu Al-Haram (Velika džamija), u Meki, javio je Rojters, pozivajući se na saudijske vlasti za civilnu zaštitu.

Na njihovom nalogu na "Tviteru" objavljeno je da je blizu 30 ljudi povrijeđeno.

TASS prenosi izvještaj TV kanala "Al-Arabija" i navodi da su većina žrtava hodočasnici, koji idu na hadžiluk u islamska svetilišta.

Prema preliminarnim informacijama, razlog za rušenje krana su bili snažni udari vetra.

U džamiji se već oko dvije godine sprovode obimne rekonstrukcije.

Glavni obredi ovogodišnjeg hadžiluka u Meki i Medini ove godine biće održani od 21. do 26. septembra, a kulminacija hodočašća biće 23. septembra, kada je glavni praznik prinošenja žrtve, Kurban-bajram.

PREDSJEDNICA HRVATSKE U MOSTARU: Hrvati su, bez obzira ko šta mislio, ljepilo BiH

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se u petak u Mostaru s predsjednikom Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božom Ljubićem, koji je za novinare nakon susrata izjavio kako je njegov stav, ali i hrvatske predsjednice da je podrška Hrvatima da ostvare jednakopravnosti u BiH podrška i BiH jer su "Hrvati, bez obzira tko što mislio, ljepilo BiH i ne bi se smjelo dopustiti da to ljepilo ishlapi iz ove zemlje".

Ljubić je napomenuo kako je s hrvatskom predsjednicom, uz ostalo, razgovarao o misiji i ulozi HNS-a u BiH koje je krovno i političko tijelo Hrvata u BiH i koje okuplja preko 600 izabranih i imenovanih dužnosnika na svim razinama vlasti.

HNS ima ulogu da definira strateški okvir hrvatske politike u BiH koji će se onda provoditi kroz institucije u BiH, ali isto tako da mijenja ustavno-pravni okvir zajedno sa partnerima, te ostvari 'izvanhrvatsko' partnerstvo i u BiH i međunarodnoj zajednici, svjesni činjenice da u ovom momentu BiH ima nekoherentan, neracionalan i neupravni sustav te da je u BiH hrvatski narod neravnopravan i na entitetskoj i državnoj razini, kazao je Ljubić, naglasivši kako je uloga HNS i da definira rješenja za promjenu ovog ustavno-pravnog okvira.

"U ovom momentu, a to sam rekao i hrvatskoj predsjednici mi smo suočeni, ne samo sa činjenicom da Hrvati nisu u stanju izabrati legitimne predstavnike čak ni u institucije gdje zastupaju nacionalne interese po ustavu, kao što su Predsjedništvo i Dom naroda, već da im se zapravo pokušava oduzeti i pravo raspolaganja rezultatima svoga rada kroz nepravednu raspodjelu koeficijenata iz PDV-a, preko pokušaja da se uzurpiraju nadležnosti općina i županija(...) takve stvari HNS preko svojih 12 odjela definira i transferira prema institucijama u kojima u ovom trenutku, na sreću sjede legitimni predstavnici Hrvata", ustvrdio je predsjednik GV HNS-a.

Dodao je kako se HNS-a želi izboriti za takvo rješenje BiH, koje će i Hrvatima u BiH omogućiti unutarhrvatski politički pluralizam, bez straha da će izgubiti mogućnost da sudjeluju u procesima kao tvorbeni konstitutivni narod.

Na pitanje je li hrvatska predsjednica pružila potporu radu HNS-a, Ljubić kaže kako sama činjenica da se s predstavnicima HNS-a sastala institucionalno, govori o tome da ona pruža potporu onome što HNS radi.

Naglasio je kako je i u svjetskoj i domaćoj javnosti, a posebice hrvatskoj poznato da HNS radi u interesu BiH i zaživljavanju europskih vrijednosti u BiH i da je Hrvatima najviše stalo da BiH ubrzano ide prema euroatlantskim integracijam.

Ljubić je govorio i o povećanom iseljavanju iz BiH, posebice Hrvata, istaknuvši kako HNS želi EU i NATO dovesti u BiH i da nitko iz BiH ne bi trebao napuštati ovu državu. "U tom smislu imamo punu podršku iz RH, a posebice hrvatske predsjednice", dodao je on.

Hrvatsku predsjednicu su ispred Hotela Mepas, gdje se susrela s Ljubićem i Merdžom dočekali mnogobrojni građani Mostara s kojima se kratko rukovala i razmijenila par riječi.

Kolinda Grabar-Kitarović susrela se danas u Mostaru i sa mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem, a obići će i stari dio grada te razgovarati s građanima Mostara.

Popodne će Kolinda Grabar Kitarović posjetiti Sveučilište u Mostaru, te razgovarati s rektoricom dr Ljerkom Osojić i vodstvom ove visoko školske institucije.

Predsjednica Hrvatske, jučer prvog dana boravka u BiH, u Sarajevu je razgovarala s članovima Predsjedništva BiH, kardinalom Vinkom Puljićem, te visokim predstavnikom međunaodne zajednice Valentinom Inzkom.

Sinoć je na svečanosti u Narodnom pozorištu u Sarajevu primila nagradu Isa Beg Isaković. Tom prigodom istaknula je kako će se zalagati za istinsku jednakopravnnost konstitutivnih naroda u BiH.

Sutra će predsjednica Hrvatske boraviti u Banja Luci, gdje će se susresti s predsjednikom Republke Srpske Miloradom Dodikom i banjalučkim biskupom Franjom Komaricom.

AMEL TUKA U FINALNOJ UTRCI DIJAMANTSKE LIGE

Najbolji bh. atletičar Amel Tuka večeras će u Briselu trčati na posljednjoj utrci Dijamantske lige na 800 metara, što će mu biti posljednji nastup ove sezone.

Tuka je pobjedom na utrci Dijamantske lige u Monaku osvojio četiri boda. Teoretski, on još ima šanse da postane ukupni prvak najprestižnijeg atletskog takmičenja.

Da bi se to desilo, osim pobjede, Tuki je potrebno da trenutno vodeći predstavnik Bocvane Niel Amos završi plasiran lošije od trećeg mjesta.

Večerašnja utrka počinje u 20.45 sati.

Prijavljeno je ukupno 12 atletičara.

Strah od referenduma: Brisel i bošnjačka politika pristali na reformu pravosuđa kakvu traži Dodik

U Briselu je prije dva dana potpisan protokol kojim se predviđa izmjena Zakona o sudovima BiH. Protokol su potpisali ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović, ministri pravde BiH i Federacije Јosip Grubeša i Mato Јozić ( kao što se vidi nijedan Bošnjak nije učestvovao u ovom važnom dijalogu, procesu koji se tiče budućnosti Bosne i Hercegovine).
Potpisani protokol predviđa reforme Zakona o sudovima BiH na osnovu verzije teksta nacrta koji je u Briselu predstavilo Ministarstvo pravde Republike Srpske.Dakle, Brisel i ministri pravde Bosne i Hercegovine i Federacije BiH prihvatili su da se reforma pravosuđa u BiH sprovede potpuno po volji Republike Srpske.
Na ovaj način Brisel i bošnjačka politika su pristali na ultimatume i ucjene Milorada Dodika, odnosno uradili su sve samo da se Dodik smiluje i odustane od referenduma.
Reforma koju predlaže Republika Srpska ima za cilj da zaštiti velikosrpsku politiku od odgovornosti za zločine u prošlosti i da olakša razbijanje Bosne i Hercegovine.
Bošnjačka politika sa zbunjenim Bakirom Izetbegovićem na čelu potpuno je izgubila svaki uticaj na razvoj političke situacije u našoj zemlji. Vjerujemo da je čak i Milorad Dodik zbunjen jadnim stanjem u kojem se nalaze Bošnjaci sa svim svojim liderima.

Fotelja im najvažnija: SDA, SBiH i SBB nisu glasali za rezoluciju o Srebrenici

Skupština Brčko distrikta BiH nije usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koja se na dnevnom redu sjednice našla sinoć oko 23 sata, piše bh. novinska agencija Patria.

SDP-ov zastupnik u Skupštni Suad Burić upozorava da je Rezolucija oborena glasovima Bošnjaka.

Za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasali su zastupnici HSS-a i SDP-a, a suzdržani su bili zastupnici SBB-a, SDA, SBiH, Radislav Bogićević, Sabira Mujkić, Vukašin Panić i Ćazim Dačaj, dok su protiv Rezolucije glasali iz SP-a i PDP-a.

Burić je za novinsku agenciju Patria otkrio kako je SNSD i SDS zaprijetio bošnjačkim partijama koje su u vlasti da će ih potisniti u opoziciju ukoliko podrže Rezoluciju, nakon čega su bili suzdržani kod glasanja.

Portal financiran sredstavima SDP-a postao privatni propagandni poligon Nermina Nikšića

Iako predizborni štab Nermina Nikšića uporno demantira kako ne koristi partijske resurse za potreba predizborne kampanje, slučaj koji je razotkriven nakon javnog obraćanja bivšeg aktiviste SDP-a Zlatana Husića to u potpunosti demantira

Kako se unutarpartijska borba za mjesto predsjednika SDP-a BiH zahuktava na površinu sve više izlaze zakulisne radnje koje prate ovaj proces. Tako se sinoć na društvenim mrežama pojavilo krajnje intrigantno obraćanje bivšeg aktiviste SDP-a Zlatan Husića koje je razokrilo veliku medijsku ali i političku podvalu koja se ovih lansirana ovdašnjoj javnosti tokom unutarpartijske predizborne kampanje  SDP-a. Naime, samo sat vremena što je sinoć objavljena anomimna informacija o backgroundu portala www.eizbori.ba, putem FB se u javnosti objavio pomenuti Zlatan Husić i demanitirao informaciju o tome da on stoji iza pisanja ovoga portala, ali dao i niz zanimljivih informacija o načinu njegovog djelovanja. 

U svome javnom obraćanju Husić je, između ostalog, naveo:

 „Na početku želim demantirati navode kako www.eizbori.ba radi pod mojom kontrolom. Da, istina je da je portal registriran na moje ime i prezime 2014. godine u namjeri praćenja izbornog procesa i kampanje u BiH. Nakon izbora u BiH ja sam ključeve spomenutog portala predao osobi koja je profesionalni uposlenik SDPBiH i od tada definitvno nisam dio te priče sa eizbori.ba. Ostavljam prostora da se Irfan Cengic očituje o ovome jer je iz spornog materijala vidljivo samo njegovo ime. 

Da se vratim na osobu kojoj sam predao ključeve portala, ne želim tu osobu imenovati već ostavljam također prostor da se ta osoba iz centrale SDPBiH nakon ovoga očituje o načinu rada i viziji portala eizbori.ba. Već dugo vremena nisam u Sarajevu i općenito u BiH, osim što povremeno dođem na par dana u Sarajevo, a to je u ovom slučaju zanemarljivo.“

Husić dalje demantira da ima ikakve veze sa Nerminom Nikšićem, ali i sa predizbornom kampanjom, te kako je za njega porazno da se stranački portal koristi za ličnu promociju jednog od kandidata za predsjednika.

Ovo Husićevo obraćanje je učvrstilo tvrdnje o tome kako predizborni štabNermina Nikišća korisiti partijske resurse za svoju kampanju. Jer, kako je jasno iz Husićevog javnog obraćanja, portal  www.eizbori.ba financiran je i nastao je kao proizvod SDP-a BiH, kao oblik propandnog djelovanja na internetu tokom proteklih izbora - i danas je pod kontrolom uposlenika ove partije. 

Zlatan Husić je inače dugogodišnji aktivista SDP-a BiH, ali je nakon poraza ove partije na izborima 2014. otišao u Hrvatsku gdje sada pretežno živi i radi.

Inače, zloupotreba kvazi-medija www.eizbori.ba je ovih dana očita; dovoljno je pogledati naslove i vidjeti da je jedina njegova trenutna funkcija kampanja za Nikšića i diskreditiranje protivnika, naročito Jasmina Imamovića, čija je popularnost na terenu sve veća. Nakon debata u Travniku, Tuzli i Bihaću, a izuzev dijela Zenice, postaje jasno da je naklonost birača sve više na Imamovićovoj strani. Zato u štabu Nermina Nikšića vlada sve veća panika, što je vidljivo i iz sve opskurnijih tekstova i analitičara koji se objavljuju nawww.eizbori.ba.

SAUDIJCI SE ZAŠTITILI AMERIKANCIMA VEZANE RUKE, SLIJEDI NAJVEĆI PAD PROIZVODNJE NAFTE!

Pad cijena nafte, nakon odluke Saudijske Arabije da zaštiti svoj tržišni udio, odraziće se na proizvođače poput onih u SAD koji vade naftu iz škriljaca.

Zbog toga će naredne godine uslijediti najveći pad proizvodnje u poslednjih gotovo četvrt vijeka, saopćtila je danas Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Pojeftinjenje nafte je, također, uticalo na potrošače, pa bi tako rast tražnje nafte u ovoj godini trebalo da dostigne najviši nivo za posljednjih pet godina, navodi se u mjesečnom izvještaju IEA, a prenosi agencija Frans pres.

Tržište nafte je u proteklih godinu i po bilo pod uticajem odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), predvođene Saudijskom Arabijom, da sačuva svoj uticaj i suprotstavi se proizvođačima nafte iz škriljaca, koji bi smanjenjem zavisnosti SAD od uvozne nafte, mogli da promjene globalnu dinamiku.

Visoke cijene nafte od preko 100 dolara za barel u 2013. godini omogućile su američkim proizvođačima iz škriljaca da primjene skupe tehnologije za eksploataciju nedostupne nafte, što je omogućilo povećanje zaliha u SAD, koje su najveći svjetski potrošač nafte.

Međutim, budući da su Saudijska Arabija i partneri iz OPEK-a odbili da smanje proizvodnju, cijene sirove nafte su pale sa preko 100 dolara za barel na najniži nivo za posljednjih šest godina.

Naftna industrija, prema tvrdnjama IEA, počinje međutim da reaguje na niže ciene nafte kroz smanjenje proizvodnje.

"Američka proizvodnja nafte će vjerovatno podnijeti teret pada cijena. Poslije rekordnog rasta proizvodnje od 1,7 miliona barela dnevno u 2014. godini, najnoviji pad cijena će verovatno spriječiti nastavak rasta proizvodnje u SAD", zaključuje se u izvještaju.

Pogledajte kartu: Gdje Bosanci odlaze i tko dolazi u BiH?

SLUČAJ GIBRALTAR: PROČITANA OPTUŽNICA PRLIĆU, BAKULI I KULENOVIĆU

Na Sudu BiH jutros je počelo suđenje Stipi Prliću, Zoranu Bakuli i Nevenu Kulenović čitanjem optužnice za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju, piše bh. novinska agencija Patria. Nastavak suđenja je 2. oktobra. Inače, Tužilaštvo BiH ranije je najavilo u ovom slučaju 15 svjedoka. Tužilac Miroslav Janjić najavio je da će dokazati djela koja im se stavljaju na teret. Inače, ovaj trojac na ročištu održanom 13. avgusta izjasnio se da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret. Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je dana, 21. maja 2015. godine optužnicu koja optužene Stipu Prlića i Zorana Bakulu tereti da su počinili krivično djela zloupotreba položaja ili ovlasti iz člana 383. stav 3. u vezi sa stavom 1. KZ FBIH i krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 1. KZ FBIH, a optuženog Nevena Kulenovića da je počinio krivično djelo davanje dara i drugih oblika koristi iz člana 381. stav 1. KZ FBIH. U optužnici se navodi da su optuženi Stipe Prlić, kao direktor – predsjednik Uprave i Zoran Bakula, kao član Uprave JP Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, u okviru postupka javne nabavke za izradu „Integrirane strategije planiranja i zakupa medija prema ciljnim skupinama JP HT d.o.o. Mostara, te planiranje i zakup medija prema ciljnim skupinama JP HT d.o.o. Mostara, te planiranje i zakup medija u BiH“ izvršili izbor najpovoljnijeg ponuđača tako što su kao najpovoljnijeg ponuđača izabrali pravno lice SV-RSA d.o.o. Sarajevo u vlasništvu optuežnog Nevena Kulenovića, iako je navedeno pravno lice prema preporuci komisije za javne nabavke bile trećepozicionirano, postupajući tako suprotno odredbi člana 35. stav 2. Zakona o javnim nabavkama BIH i člana 14. stav 1. i 4. Uputstva o primjeni Zakona o javnim nabavkama BIH, za koja postupanja im je optuženi Neven Kulenović, kao vlasnik i zamjenik direktora pravnog lica SV-RSA d.o.o. Sarajevo, dao dar koji su prethodno dogovorili i to sukcesivnim isplatama na račun Zorana Bakule u iznosu od 386.256,86 KM i na račun Stipe Prlića u iznosu od 331.513,18 KM, a koji dar su optuženi Zoran Bakula i Stipe Prlić primili na način da im je isti isplaćen sa računa pravnog lica „3 Media Limited“ registrovanog na Gibraltaru, u kome je punomoćnik sa opštom i generalnom ovlasti optuženi Neven Kulenović. Ovo je prva optužnica podignuta u slučaju Gibraltar od oktobra 2014. godine kada su u istoimenoj akciji SIPA-e uhapšeni vlasnici marketinških agencija u BiH.

Tihomir Čulo priznao krivicu za krijumčarenje ljudi

Tihomir Čulo optuženi za krivično djelo ili udruženja za izvršenje krivičnih djela trgovine ljudima i krijumčarenje migranata u vezi s krivičnim djelom krijumčarenje ljudi sklopio je Sporazum o priznanju krivice s tužiocem iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH. Potpisivanjem sporazuma optuženi je u potpunosti priznao izvršenje krivičnih djela. Tim sporazumom optuženi potvrđuje da je informiran o sadržaju optužnice Tužilaštva BiH. On istovremeno potvrđuje da izjavu o priznanju krivice daje dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, te se obavezuje da će nadoknaditi troškove krivičnog postupka u iznosu koji im, eventualno, odredi Sud BiH. Čulo je rođen 15. novembra 1970. godine u Mostaru, gdje je i nastanjen, ranije osuđivan, državljanin je BiH i Republike Hrvatske.

U Banjoj Luci je u toku sastanak potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića s predstavnicima roditelja bošnjačkih učenika iz škola u RS-u u kojima se bojkotira nastava zbog nemogućnosti izučavanja nacionalne grupe predmeta. Sastanku prisustvuju federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, poslanici Koalicije „Domovina" u Narodnoj skupštini RS-a Nedim Čivić i Mihnet Okić te predstavnici banjalučkih ureda OHR-a i Misije OSCE-a i direktor Pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović, ali nije se odazvao ministar prosvjete i kulture RS-a Dane Malešević. Salkić je nedavno ponovo pozvao ministra prosvjete i kulture RS-a da kao prioritet riješi problem izučavanja nacionalne grupe predmeta za bošnjačku djecu u tom bh. entitetu. Pozvao je Maleševića da danas prisustvuje sastanku koji on organizuje s predstavnicima roditelja bošnjačkih đaka koji bojkotiraju nastavu u školama u Vrbanjcima, Konjević-Polju i okolini Zvornika, jer im nije omogućeno da izučavaju bosanski jezik. - Neka Malešević na tom sastanku sam s roditeljima razgovara i objasni u čemu je problem - rekao je Salkić. Ministar prosvjete i kulture RS-a Dane Malešević ponovio je stav da je u Ustavu tog entiteta definirano da Bošnjaci govore jezikom bošnjačkog naroda i da nije moguće uvesti bosanski jezik u nastavu u školama u RS-u