U Bosni i Hercegovini moguće je sve, no svakoga puta iznenadi
domišljatost i bestidnost bh. vlasti koje u sve pore društva instaliraju
svoje kadrove bez obzira jesu li oni stručni ili ne. Revizori Ureda za
reviziju institucija u FBiH u izvješću o poslovanju Federalnog
ministarstva za prostorno uređenje za 2014. utvrdili su kako osobe s
nedovoljno znanja ispituju akademske građane. Naime, u izvješću za 2013.
godinu navedeno je da pojedini članovi, imenovani u povjerenstvima za
polaganje stručnog ispita, koji su zaposlenici Ministarstva, obavljaju
poslove tajnika u pojedinim povjerenstvima, a prema pravilniku o
unutarnjoj organizaciji su raspoređeni na radnim mjestima vozača i
kurira.
Rad povjerenstava
- Zbog svega navedenog se nije
moglo potvrditi da su isti kompetentni obavljati navedene poslove, a
bili su angažirani kao tajnici povjerenstava za polaganje ispita do 10.
srpnja 2014. godine kada je doneseno rješenje o imenovanju tajnika
povjerenstava u kojem navedeni zaposlenici nisu imenovani u radu povjerenstava, stoji u revizorskom izvješću.
Navedeno
povjerenstvo bavi se ispitivanjem stručnjaka iz oblasti arhitekture,
građevinarstva, elektrotehnike, strojarstva i prometa. Za navedeno
povjerenstvo u 2014. potrošeno je 33.490 maraka.
Ministarstvu na
čijem čelu je u prošlom mandatu bio Desnica Radivojević revizori
spočitavaju i isplate naknada raznim povjerenstvima. Naime, u izvješću
koje je ocjenjeno mišljenjem sa zadrškom navode kako se ne može
potvrditi opravdanost formiranja povjerenstava i isplate naknada
članovima istih u neto iznosu od 23.850 maraka (bruto 29.378 maraka), s
obzirom da se radi o poslovima koji su u nadležnosti Ministarstva i
predstavljaju redovite poslove zaposlenih. Radi se o povjerenstvima za
popis sitnog inventara, osnovnih sredstava, novčanih sredstava, obveza i
potraživanja;
za provođenje postupka javnih nabava za potrebe
Ministarstva; odabir izvođača radova i usluga pri dodjeli sredstava
transfera; nadzor nad namjenskim utroškom sredstava danih transfera i
druge. Ovaj problem nije zabilježen samo u ovom ministarstvu jer
izvješća revizora u svakoj instituciji sadrže istu opasku.
Nepoštivanje zakona
Revizori
smatraju i kako tekući transferi projekt utopljavanja zgrada radi
uštede energije (887.652 marke) i projekti energetske učinkovitosti
(120.000 maraka), kao i kapitalni transferi za zaštitu nacionalnih
spomenika (398.787 maraka), nisu u cijelosti realizirani u skladu s
odredbama odluka Vlade FBiH. U izvješću se navodi i kako odabir ponuđača
za izvođenje radova i usluga na spomenutim projektima nije urađen u
skladu sa Zakonom o javnim nabavama BiH.
Revizori su u izvješću
skrenuli pozornost i na činjenicu da je Ministarstvo u prethodnom
razdoblju (2008. – 2012. godina) pokrenulo aktivnosti na izradi
prostornih i regulacijskih planova koji još uvijek nisu okončani
(prostorni plan FBiH za razdoblje 2008. – 2028. godine, prostorni plan
područja posebnih obilježja od značaja za FBiH “Autocesta na koridoru
Vc” za razdoblje 2008. – 2028. godine, regulacijski plan povijesnog
gradskog područja Počitelj za razdoblje 2008. – 2028. godine i
regulacijski plan povijesnog gradskog područja Blagaj za razdoblje 2011.
– 2021. godine).
nedjelja, 31. svibnja 2015.
I Banja Luka obilježila Dan bijelih traka
Na
glavnom trgu u Banjoj Luci danas je grupa građana uličnom akcijom
obilježila „Dan bijelih traka“, simboličnim opasavanjem
svih okupljenih jednom bijelom trakom.
Šutnja je, uz nošenje bijelih traka, bila način da odaju počast žrtvama rata koje su prije 23 godine nedužno stradale u Prijedoru, javlja novinska agencija Fena.
Jedan od učesnika ove akcije Srđan Šušnjica kazao je da su ovu akciju upriličili u Banjoj Luci povodom 31.maja 1992. kada su „vlasti RS-a naredile nesrpskom stanovništvu tadašnje općine Prijedor da bijelim trakama obileže svoje kuće i domove i tijela, kao jednu vrstu formalizacije etnofašizma koji se tada dešavao“.
“Današnju akciju će provesti obični građani, neki su uključeni u nevladine organizacije i inicijative, a neki nisu. Ovo je ipak akcija običnih građana kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje”, naglasio je on.
Ovom akcijom, također, žele da ukažu da su, kako je naveo, žrtve stradale samo zato što su bili nesrbi u kampanji etničkog čišćenja, genocida i nacionalne homogenizacije u RS-u“. Šušnjica je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima dementuju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na način način bio slučaj i danas:
“Meni je žao, ali vjerujem da se građani Banje Luke mogu suosjećati na način da nema nacionalne retorike...”
Podsjećamo, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako je i počelo etničko čišćenje u Prijedoru, a nakon toga uslijedili su logori, masovne egzekucije i drugi zločini.
Šutnja je, uz nošenje bijelih traka, bila način da odaju počast žrtvama rata koje su prije 23 godine nedužno stradale u Prijedoru, javlja novinska agencija Fena.
Jedan od učesnika ove akcije Srđan Šušnjica kazao je da su ovu akciju upriličili u Banjoj Luci povodom 31.maja 1992. kada su „vlasti RS-a naredile nesrpskom stanovništvu tadašnje općine Prijedor da bijelim trakama obileže svoje kuće i domove i tijela, kao jednu vrstu formalizacije etnofašizma koji se tada dešavao“.
“Današnju akciju će provesti obični građani, neki su uključeni u nevladine organizacije i inicijative, a neki nisu. Ovo je ipak akcija običnih građana kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje”, naglasio je on.
Ovom akcijom, također, žele da ukažu da su, kako je naveo, žrtve stradale samo zato što su bili nesrbi u kampanji etničkog čišćenja, genocida i nacionalne homogenizacije u RS-u“. Šušnjica je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima dementuju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na način način bio slučaj i danas:
“Meni je žao, ali vjerujem da se građani Banje Luke mogu suosjećati na način da nema nacionalne retorike...”
Podsjećamo, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru su 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava. Tako je i počelo etničko čišćenje u Prijedoru, a nakon toga uslijedili su logori, masovne egzekucije i drugi zločini.
subota, 30. svibnja 2015.
-mektic-vlada-rs-placa-galijasevica-da-bi-proizvodio-terorizam-u-bih
To su ljudi, evo poput Galiješevića (Dževad, op.a.),
kojeg plaća Vlada RS za neke konsultantske usluge. Daju mu
plaću 2.700 maraka. Plaćaju ih za izmišljene poslove da bi on proizvodio
terorizam, a ne da ga spriječi. On provocira, podgrijava terorizam, ne nudi
nikakvo rješenje.
Mene takvi ljudi napadaju. Ali to je ta orkestrirana
hajka s ciljem da se ja diskreditiram. No, neće me prepasti, niti obeshrabriti
da radim svoj posao”, rekao je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić u
intervjuu za Avaz.
Ovo je prvi put da visoki zvaničnik srpske politike
u BiH, a još je i ministar sigurnosti, otkrije pravu ulogu Dževada
Galijaševića.
Mene napadaju tamo neki galijaševići, babići, ćeranići...
To su ljudi, evo poput Galiješevića (Dževad, op.a.), kojeg plaća Vlada RS za neke konsultantske usluge. Daju mu plaću 2.700 maraka. Plaćaju ih za izmišljene poslove da bi on proizvodio terorizam, a ne da ga spriječi. On provocira, podgrijava terorizam, ne nudi nikakvo rješenje.
Mene takvi ljudi napadaju. Ali to je ta
orkestrirana hajka s ciljem da se ja diskreditiram. No, neće me
prepasti, niti obeshrabriti da radim svoj posao”, rekao je ministar
sigurnosti BiH Dragan Mektić u intervjuu za Avaz.
Ovo je prvi put da visoki zvaničnik
srpske politike u BiH, a još je i ministar sigurnosti, otkrije pravu
ulogu Dževada Galijaševića.
- See more at:
http://freshpress.info/magazin/press-kiosk/item/12877-mektic-vlada-rs-placa-galijasevica-da-bi-proizvodio-terorizam-u-bih#sthash.MTkbeaNM.dpuf-tuzla-dita-uskoro-ponovo-na-nogama-radnici-dobili-nadu
Dugogodišnja borba za pravdu i opstanak, kažu radnici,
u nekadašnjem tuzlanskom gigantu „Diti“ urodila je plodom. Nakon što je
proglašen stečaj, u firmu ulazi stečajni upravnik, sa kojim postižu dogovor za
pripremu mašina i prodaju proizvoda. Pojedini proizvodi u prodaji bi trebali
biti do 30. juna. Da postoji mogućnost za oživljavanje Fabrike, pokazuje i
stanje koje je zabilježeno objektivom naše kamere. Sve je zatečeno kako je bilo
i prije tri godine.
Danima se rade pripreme za pokretanje proizvodnje, sve
mašine su u funkciji, a radnicima, kažu, treba samo podrška vlasti.
„Da se pronađe strateški partner, i da se prime
radnici, ovdje treba puno novog kadra, da naša djeca ne idu u inostranstvo, evo
šanse da se ta djeca zaposle“, ističe Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata
radnika Fabrike deterdženata „Dita“ Tuzla.
U toku je popisivanje kompletne imovine i stečajne
mase, te su formirane određene komisije.
„Posjedujemo kadar koji zna napraviti prašak i tečne
deterdžente, samo treba pravi vlasnik, pravi gazda“, dodaje Mehmedović.
Radnici očekuju da će na skupštini povjerilaca, koja
je zakazana za 30. juni, dobiti pozitivan odgovor, kako bi krenuli „punom
parom“ u proizvodnju. Optimističan je i resorni ministar.
„Molim građane TK i BiH da kupujemo domaće, da kad
vidimo „Ditin“ proizvod da ga uzmemo, jer samim tim pomažemo stečajnom
upravniku da može što više ljudi povući sa biroa“, dodaje Srđan Mićanović,
ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi TK
Radnici Fabrike deterdženata "Dita" Tuzla ponovo dobili nadu
Dugogodišnja borba za pravdu i opstanak,
kažu radnici, u nekadašnjem tuzlanskom gigantu „Diti“ urodila je
plodom. Nakon što je proglašen stečaj, u firmu ulazi stečajni upravnik,
sa kojim postižu dogovor za pripremu mašina i prodaju proizvoda.
Pojedini proizvodi u prodaji bi trebali biti do 30. juna. Da postoji
mogućnost za oživljavanje Fabrike, pokazuje i stanje koje je zabilježeno
objektivom naše kamere. Sve je zatečeno kako je bilo i prije tri
godine.
Danima se rade pripreme za pokretanje proizvodnje, sve mašine su u funkciji, a radnicima, kažu, treba samo podrška vlasti.
„Da se pronađe strateški partner, i da
se prime radnici, ovdje treba puno novog kadra, da naša djeca ne idu u
inostranstvo, evo šanse da se ta djeca zaposle“, ističe Dževad
Mehmedović, predsjednik Sindikata radnika Fabrike deterdženata „Dita“
Tuzla.
U toku je popisivanje kompletne imovine i stečajne mase, te su formirane određene komisije.
„Posjedujemo kadar koji zna napraviti prašak i tečne deterdžente, samo treba pravi vlasnik, pravi gazda“, dodaje Mehmedović.
Radnici očekuju da će na skupštini
povjerilaca, koja je zakazana za 30. juni, dobiti pozitivan odgovor,
kako bi krenuli „punom parom“ u proizvodnju. Optimističan je i resorni
ministar.
„Molim građane TK i BiH da kupujemo
domaće, da kad vidimo „Ditin“ proizvod da ga uzmemo, jer samim tim
pomažemo stečajnom upravniku da može što više ljudi povući sa biroa“,
dodaje Srđan Mićanović, ministar industrije, energetike i rudarstva u
Vladi TK.
- See more at:
http://freshpress.info/biznis/item/12785-tuzla-dita-uskoro-ponovo-na-nogama-radnici-dobili-nadu#sthash.6iWJ237R.dpufAktuelni političari su pročitana knjiga
Od
mirnodopskog voditelja do ratnog reportera, od istraživačkog novinara
do zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo. Zvonko Marić priča o svom
životnom i profesionalnom putu i odgovara na pitanje da li je politika
gora ili bolja izbliza
Moram priznati da mi nikada nije bila ambicija da uđem u političke vode. Moje životno opredjeljenje je bilo novinarstvo. Nekako je odgovaralo mome temperamentu. Izazovno i dinamično. Bavio sam se sportom.Najviše sam se zadržao u košarci. Taj sport je i danas prisutan u slobodnom vremenu.Međutim, možda je najljepši period u mome životu bilo vrijeme kada sam bio član jednog od najboljih Kulturno umjetničkih društava u ex Jugoslaviji. Sa KUD-om “Vrelo Ibra” sam putovao širom svijeta. Razni festivali, druženja, upoznavanje raznolikosti.... Bezbrižan period života koji mi je donio puno radosti i zadovoljstva. Ta putovanja i izazovi su me dodatno učvstili u mome opredjeljenju da se jednog dana bavim novinarskim poslom. Zelja mi se ispunila i radio sam oko 27 godina ono što sam želio. U toku moje novinarske karijere sam doživio puno lijepih trenutaka, al i razočarenja. Proputovao sam pola svijeta i izvještavao sa velikih događaja, ali je ratni period bio prema svemu specifičan. Pun nekog zanosa i vjere da će jednoga dana doći sloboda i ljepši dani. Prividna sloboda je došla, ali za ovo drugo se teško može reći. Nastupio je i sunovrat novinarstva. Urušavalo se sve pod bijedom politike i morala. Destruktivna politika je bezočno razorila mnoge vrijednosti. Njen upliv u medijima je umnogome obesmislila i novinarski posao. Mediji su stavljeni pod apsolutnu kontrolu određenih političkih stranaka. Poražavajuće je to što su javni servisi poklekli pod pritiskom stranaka na vlasti. Bilo je daleko lakše i dostojanstvenije raditi u ratu nego danas. Nadao sam se da će se prevazići taj sumrak novinarske profesije, ali na žalost to se nije desilo - i ko zna kada će. To je bio jedan od glavnih razloga da prihvatim ponudu SBB-a i nađem se na izbornoj listi. Bez ijednog izbornog plakata, govora na predizbornim skupovima, učešća u predizbornim emisijama, voljom birača sam izabran za zastupnika u Skupštini kantona Sarajevo. Da budem iskren, to mi je bila jedna vrsta satisfakcije za ono što sam radio. Shvatio sam da je veliki broj građana cijenio moje djelovanje u novinarskom svijetu i tako sam se našao tu gdje danas jesam – u zastupničkim klupama.
- Prilično ste oštri za skupštinskom govorinicom dok se, svojevremeno, bili izuzetno smireni tokom vođenja dijaloških emisija. Koje od ovo dvoje ste pravi Vi?
Mislim da sam i jedno i drugo, samo u različitim ulogama. Kritički uklon sam imao i kao novinar i voditelj, ali sam to radio u drugačijem stilu. Nastojao sam da poštujem novinarske kodekse i da budem odgovoran prema gledateljima. Smirenost je bio moj manir za koji smatram da je neophodan da bi se u nekoj tolerantnoj atmosferi sa sugovornicima razgovarao i o najkompliciranijim i najosjetljivijim temama. Insistirao sam na argumentima i nastojao da i ja na njima zasnivam svoj nastup. Smirenost mi je pomagala da kontroliram tok emisije, jer sam moje sugovornike razoružavao tim načinom vođenja emisija. Iskreno, bilo je puno trenutaka kada se nisam baš osjećao onako kako je to izgledalo, ali samokontrola je uglavnom bila dominantna. Uvijek sam želio da otvaram mogućnost da i gledatelji sudjeluju u realiziranju mojih emisija, ali sam to zahtjevao i od svih kolega kojima sam bio predpostavljeni. Smatrao sam da sve što radimo , to činimo zbog gledatelja. Danas je u zastupničkim klupama sasvim drugačija moja uloga, pozicija i ambijent. Ja često volim reći, da sam kroz dugi niz godina, baveći se novinarstvo, bio hroničar svih stupidnosti i nepodopština mnogih koji danas obnašaju dužnosti i sjede sa mnom u skupštinskim klupama. To je možda i razlog što se čini da sam oštriji u svojim istupima. Budući da sam iz pozicije zastupnika, spoznao da je situacija mnogo gora od one kakvom sam je vidio i doživljavao kao novinar (a ni iz te perspektive je nisam video mnogo boljom) , to me čini daleko zabrinutijim i samim tim i agresivnijim. Ne garantiram da u budućnosti neću biti i oštrijim. Mislim da je to jedini način da se skrene pažnja i građanima da je stanje u našem društvu krajnje alarmantno id a su nam neodgovorni političari, pored svega ostalog, potrošili i posljednji resurs koji nam je preostao, a to je vrijeme. Nije nam toga preostalo još mnogo da bi se popravilo ono što su nam oni koji su bili na vlasti kreirali. Definitivno smo na rubu propasti. To jasno treba reći onim ljudima koji još ne shvataju da su političari skoro zacementirali, projekat lažljivog i licemjernog društva u kojem je svima loše, osim njima.
- Otkud Vi u politici i s obzirom da je novinarstvo, u izvornom obliku, prilično beskompromisan zanat, kako se snalazite s velikim brojem taktiziranja i “mamaca” što ide uz politiku?
Mislim da sam imun na te političke “mamce”. Sada već mogu reći da su aktualni političari već pročitana knjiga. Dugo sam ih pratio radeći novinarski posao. Znam na kojim principima djeluju, koje su im namjere, ciljevi, interesi, sklonosti..... Moje taktiziranje se ogleda jedino u činjenici da se još uvijek suzdržavam da kažem sve što mislim i što bih trebao. No u ovom periodu, jedne vrste moga pozicioniranja u Skupštini, možda je to neka mjera, ali vremenom ću vjerovatno biti primoran na radikalniju retoriku koja će biti još primjerenija za njihovo pogubno djelovanje za budućnost generacija koje dolaze. Moje ogorčenje je utoliko veće što sam doveden u poziciju da se svojoj djeci moram pravdati da se nisam borio za ovakvu državu u kojoj njih četvoro s fakultetskim diplomama ne mogu naći posao. A koliko je takvih čije interese nastojim da predstavljam u Parlamentu?
- Hoćete li se ikada više vratiti u novinarstvo ili je ovo početak jedne a kraj druge karijere?
To je teško u ovome trenutku reći i zavisi od mnogo faktora. Novinarstvo volim - i ono je ostavilo neizbrisivi pečat na moj život...U svakom pogledu. Politika je vjerovatno u ovome trenutku moja sudbina. Nisam baš najsretniji zbog toga, ali se tješim da bih mogao iz ove pozicije da nešto više učinim na planu onoga o čemu sam sanjao u teškim ratnim vremenima, dok sam izvještavao sa brojnih ratišta, vjerujući pritome da ćemo jednog dana živjeti u pravednom društvu jednakih šansi. Ali znate svako ima pravo na zablude i iluzije. Gorka je i bolna ovo utjeha, ali šta mi preostaje u ovome vremenu obespravljenosti i poniženosti?
- Kolika ima kriminala u budžetskim institucijama Kantona Sarajeva?
Kriminal je nemjerljiv i prisutan u svim segmentima kantonalnih institucija. No gore od toga je činjenica da ne postoji nikakva strategija za borbu protiv te pošasti koja razara svaku poru ovog nesretnog društva. Odgovornost već odavno ne stanuje u ovoj državi. U vrijeme kada je aktualni premijer Konaković bio jedan od kandidata SDA za mandatara registrirao sam njegovu izjavu koja glasi :”Ja ne bježim od odgovornosti”!!! Prva moja pomisao je bila – kako može neko uopće da bježi od onoga što u ovoj zemlji nema !? Odsustvo odgovornosti je doista jedna od najvećih nesreća koja je mogla zadesiti ovo postratno društvo. Puno je imtacija insistiranja i zalaganja za odgovornosti, ali i imitacije života, predstava za naivne – tobožnjih hapšenja, pa još spektakularnijih puštanja na slobodu osumnjičenih za milionski kriminal, ali sve dok bude naivnih i površnih ljudi bez vizije, obmane političkih moćnika će imati učinka. Život u ovome vremenu je surova borba, ali nepoštena.
- Je li politika izbliza gora nego što se čini sa novinarske distance?
Apsolutno! U politici se osvjedočite u neslućene razmjere, licemjerstva, surovosti, bezočnosti, beskrupuloznosti, nemoralnosti...... Jednostvno rečeno u bijedu duha, većine onih koji se domognu vlasti. Bezdušnost takvih, poražavajuća i razarajuća za svako normalno ljudsko biće. Tu se ne biraju sredstva i načini da se ostvari cilj. Nađete se u jednoj maloj bari sa puno velikih, nezasitih krokodila. Iz novinarske perspektive to malo drugačije izgleda. Možda i zbog činjenice, da ako ste iole autoritativniji i uticajniji novinar, iz isto takvog medija, političari su snisishodljivi i plaše se na koji način ćete postupiti prema njima i onome šta rade. Zato mislim da većina novinara uglavnom nije ni svjesna svoje moći, već se stavila u službu promocije vlasti koja je ovu zemlju dovela do dna. Opravdano je nekada novinarstvo kvalificirano kao sedma sila, a u bh društvu nije to ni u naznakama. Nažalost.
petak, 29. svibnja 2015.
FOTO: U Albaniji živi 10.000 Bošnjaka koji i dalje njeguju bosanski jezik
Status Bošnjaka u Albaniji još uvijek nije riješen za razliku od
ostalih nacionalnih manjina poput grčke, makedonske i crnogorske koji su
riješili svoj status, istaknuo je počasni konzul Bosni i Hercegovini u
Draču Fikret Klarić tokom posjete predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića zajednici Bošnjaka u Albaniji, javlja Anadolu Agency (AA).
U Konzulatu BiH u Draču, na čijem je čelu Klarić, čiji su preci porijeklom iz Mostara, razgovarali su o statusu koji ima ova bošnjačka manjina.
Klarić je rekao da je posjeta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH od izuzetnog značaja za bošnjačku zajednicu u Albaniji.
Predsjedavajući Zvizdić je izrazio zadovoljstvo prilikom da se susretne s Bošnjacima i rekao da su Bošnjaci u Albaniji vrlo vrijedan dio društva i da su se uspjeli integrirati u društvene tokove ove države. Pohvalio je stoljetno njegovanje bosanskog jezika i rekao da su rijetke zajednice koje na ovakav način njeguju svoj identitet.
Predsjedavajući Zvizdić je obećao da će inicirati pokretanje procedure kako bi ova velika zajednica dobila status manjine u Albaniji.
U Konzulatu BiH u Draču, na čijem je čelu Klarić, čiji su preci porijeklom iz Mostara, razgovarali su o statusu koji ima ova bošnjačka manjina.
Klarić je rekao da je posjeta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH od izuzetnog značaja za bošnjačku zajednicu u Albaniji.
"U Albaniji u općinama Šijah, Sukht i Džavzotaj živi oko deset hiljada Bošnjaka čiji su preci prije 140 godina stigli u Albaniju iz Mostara, Počitelja, Čapljine, Blagaja i Domanovića. Tokom posljednjih dvadeset godina bošnjačka manjina je načinila veliki napredak. Osnovali smo Udruženje Bošnjaka Zambak i imamo dvije domovine. To je naše bogatstvo i time se ponosimo", rekao je konzul Klarić.
Govorio je i o mogućnostima za dvojno državljanstvo i zamolio je predsjedavajućeg Zvizdića da se založi za otpočinjanje procedure rješavanja ovih problema.Predsjedavajući Zvizdić je izrazio zadovoljstvo prilikom da se susretne s Bošnjacima i rekao da su Bošnjaci u Albaniji vrlo vrijedan dio društva i da su se uspjeli integrirati u društvene tokove ove države. Pohvalio je stoljetno njegovanje bosanskog jezika i rekao da su rijetke zajednice koje na ovakav način njeguju svoj identitet.
Predsjedavajući Zvizdić je obećao da će inicirati pokretanje procedure kako bi ova velika zajednica dobila status manjine u Albaniji.
Lideri opozicije dogovaraju novu strategiju: Dodik mora pasti!
U toku je sastanak lidera opozicionih stranaka u banjalučkom sjedištu SDS-a, prenosi novinska agencija Patria.
Sastanku prisustvuje gradonačelnik Bijeljine i visoki funkcioner SDS-a, te navodno jedan od kandidata za novog premijera Srpske Mićo Mićić, te poslanik u Narodnoj skupštini RS Adam Šukalo koji je donedavno bio dio vladajuće skupštinske većine.
Na sastanku je, kako javlja ATV, zaključeno da definitivno mora doći do promjena u skupštinskoj većini.
Sastanku prisustvuje gradonačelnik Bijeljine i visoki funkcioner SDS-a, te navodno jedan od kandidata za novog premijera Srpske Mićo Mićić, te poslanik u Narodnoj skupštini RS Adam Šukalo koji je donedavno bio dio vladajuće skupštinske većine.
Na sastanku je, kako javlja ATV, zaključeno da definitivno mora doći do promjena u skupštinskoj većini.
Hurtić: Od kupovine domaćih proizvoda zavisi da li će nam rasti plate i penzije
Kupovina domaćih proizvoda veoma je važna za podršku razvoju bh
ekonomije. Rezultati posljednjih anketa pokazuju da je tek oko polovine
našeg stanovništva spremno kupovati domaće proizvode, a da je procenat
onih koji to stvarno čine još i manji.
Poznato je da obični ljudi nisu zadovoljni načinom kako vlasti u BiH štite i podržavaju domaću proizvodnju. Međutim, neodlučnost građana da kupuju domaće proizvode u većem obimu spada u istu vrstu „zločina“ kojeg činimo sami sebi jer propuštamo priliku da kroz veću podršku bh. proizvodnji poboljšamo zaposlenost naše djece i perspektive za rast plata i penzija.
Možda javnosti nije dovoljno jasno koliko je važno kupovati domaće proizvode. Kupovinom domaćeg proizvoda našoj zemlji ostaju ne samo porezi nego i tzv. proizvođačke marže.
Osim toga, zbog učešća domaće radne snage u proizvodnji istih, ostaju i doprinosi koji se zbog rasta zaposlenosti u većem obimu plaćaju našim a ne stranim penzionim i drugim fondovima.
Proizvođačka marža koja se ostvari kupovinom domaćih proizvoda utiče na potencijal bh kompanija da investiraju i jačaju zaposlenost i time osiguraju rast plata, isplatu regresa itd.
Sa rastom zaposlenosti rasti će i penzije ali i kvalitet zdravstvenih i drugih javnih usluga. Konačno, kroz veću kupovinu domaćih proizvoda osigurat ćemo veću profitabilnost domaćih kompanija, a samim tim i veće prikupljanje poreza na dobit koji također utiču na stabilnost budžeta i mogućnost investiranja u bolje puteve, vodovod i slično.
Lično smatram da domaći proizvodi, posebno u segmentu hrane imaju isti ako ne i bolji kvalitet od uvoznih kao i dobre cijene.
Kupovina domaćeg proizvoda nije samo stvar patriotizma, to je daleko ozbiljnije pitanje jer od jačanja domaće proizvodnje ovisi da li će plate i penzije rasti, da li ćemo imati bolje puteve, bolnice, škole i slično, pa čak i to da li će naša djeca raditi i živjeti sa nama ili će biti prisiljena da pečalbare u inozemstvu na nižerazrednim i slabo plaćenim poslovima.
Kupovinom domaćih proizvoda građani naše zemlje dobijaju jako puno, a kupovinom uvoznih artikala gube još i više.
Poznato je da obični ljudi nisu zadovoljni načinom kako vlasti u BiH štite i podržavaju domaću proizvodnju. Međutim, neodlučnost građana da kupuju domaće proizvode u većem obimu spada u istu vrstu „zločina“ kojeg činimo sami sebi jer propuštamo priliku da kroz veću podršku bh. proizvodnji poboljšamo zaposlenost naše djece i perspektive za rast plata i penzija.
Možda javnosti nije dovoljno jasno koliko je važno kupovati domaće proizvode. Kupovinom domaćeg proizvoda našoj zemlji ostaju ne samo porezi nego i tzv. proizvođačke marže.
Osim toga, zbog učešća domaće radne snage u proizvodnji istih, ostaju i doprinosi koji se zbog rasta zaposlenosti u većem obimu plaćaju našim a ne stranim penzionim i drugim fondovima.
Proizvođačka marža koja se ostvari kupovinom domaćih proizvoda utiče na potencijal bh kompanija da investiraju i jačaju zaposlenost i time osiguraju rast plata, isplatu regresa itd.
Sa rastom zaposlenosti rasti će i penzije ali i kvalitet zdravstvenih i drugih javnih usluga. Konačno, kroz veću kupovinu domaćih proizvoda osigurat ćemo veću profitabilnost domaćih kompanija, a samim tim i veće prikupljanje poreza na dobit koji također utiču na stabilnost budžeta i mogućnost investiranja u bolje puteve, vodovod i slično.
Lično smatram da domaći proizvodi, posebno u segmentu hrane imaju isti ako ne i bolji kvalitet od uvoznih kao i dobre cijene.
Kupovina domaćeg proizvoda nije samo stvar patriotizma, to je daleko ozbiljnije pitanje jer od jačanja domaće proizvodnje ovisi da li će plate i penzije rasti, da li ćemo imati bolje puteve, bolnice, škole i slično, pa čak i to da li će naša djeca raditi i živjeti sa nama ili će biti prisiljena da pečalbare u inozemstvu na nižerazrednim i slabo plaćenim poslovima.
Kupovinom domaćih proizvoda građani naše zemlje dobijaju jako puno, a kupovinom uvoznih artikala gube još i više.
Da se nikada ne zaboravi i da se nikome ne ponovi Prijedor Prijedor je grad u kome je izvršen genocid. Prijedor je grad sa najviše koncentracionih logora smrti, sa najviše primarnih i sekundarnih grobnica, sa najviše osuđenih ratnih zločinaca. Tu poruku prenosi Apel Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada koga je sada potpisalo skoro stotinu svjetskih autoriteta.
Nova Vladina strategija razvoja poljoprivrede može otvoriti hiljade radnih mjesta
Zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH danas će na 6.
Izvanrednoj sjednici Parlamenta Federacije BiH raspravljati o
strategiji razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za razdoblje 2015. –
2019. godine, piše bh. novinska agencija Patria.
Novi Prijedlog Strategije razvoja poljoprivrede u Federaciji, kojeg su izradili domaći i strani poljoprivredni eksperti predviđa nova i bolja zakonska rješanja, veću potporu domaćim poljoprivrednicima, veću konkurentnost onoga što se proizvede na FBiH u odnosu na uvozne proizvode, jačanje izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Stručnjaci tvrde da ukoliko se strategija razvoja poljoprivrede ispoštuje u cijelosti, Federacija BiH će u narednih nekoliko godina otvoriti hiljade radnih mjesta i izvoz povećati i do nekoliko puta, što bi moglo preporoditi socio-ekonomsku sliku u Federaciji.
Iako opterećena mnoštvom problema, poljoprivreda FBiH je u proteklom razdoblju iskazala zavidnu ekonomsku vitalnost. Od 2006. -2011. izvoz poljoprivrednog sektora porastao je čak 2,4 puta, odnosno za 141%. Vitalnost i važnost poljoprivrednog sektora potvrđuje i činjenica da je izvoz rastao i 2010. godine (po stopi 9,8%) kada je ukupni izvoz BiH ekonomije opao za 17,6%, te je tako postao jedan od nositelja izvoza.
U Prijedlogu Strategije razvoja poljoprivrede u FBiH se navodi da iako udio zaposlenih u poljoprivredi u ukupnom broju zaposlenih stagnira, poljoprivreda još uvijek osigurava najznačajniji broj radnih mjesta u FBiH koji se kreće oko 13%,
Novi Prijedlog Strategije razvoja poljoprivrede u Federaciji, kojeg su izradili domaći i strani poljoprivredni eksperti predviđa nova i bolja zakonska rješanja, veću potporu domaćim poljoprivrednicima, veću konkurentnost onoga što se proizvede na FBiH u odnosu na uvozne proizvode, jačanje izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Stručnjaci tvrde da ukoliko se strategija razvoja poljoprivrede ispoštuje u cijelosti, Federacija BiH će u narednih nekoliko godina otvoriti hiljade radnih mjesta i izvoz povećati i do nekoliko puta, što bi moglo preporoditi socio-ekonomsku sliku u Federaciji.
Iako opterećena mnoštvom problema, poljoprivreda FBiH je u proteklom razdoblju iskazala zavidnu ekonomsku vitalnost. Od 2006. -2011. izvoz poljoprivrednog sektora porastao je čak 2,4 puta, odnosno za 141%. Vitalnost i važnost poljoprivrednog sektora potvrđuje i činjenica da je izvoz rastao i 2010. godine (po stopi 9,8%) kada je ukupni izvoz BiH ekonomije opao za 17,6%, te je tako postao jedan od nositelja izvoza.
U Prijedlogu Strategije razvoja poljoprivrede u FBiH se navodi da iako udio zaposlenih u poljoprivredi u ukupnom broju zaposlenih stagnira, poljoprivreda još uvijek osigurava najznačajniji broj radnih mjesta u FBiH koji se kreće oko 13%,
NAJBOLJI PRIRODNI LEK ZA SRCE
U današnje
vreme mnogo ljudi pati od raznih problema sa srcem. Neki od tih
zdravstvenih problema su tahikardija, preskakanje srca, angina pektoris,
upala srčanog mišića, oslabljen srčani mišić, zalisci na srcu itd.
Postoji rešenje za zdravstvene tegobe vezane za srce, a nalazi se u
prirodnom narodnom leku koji se pravi od glola (biljka glog – lat. Crataegus monogyna). Ovaj lek vrlo je efikasan za srčane probleme.
Glog
su u prošlosti koristili mnogi narodi u lečenju raznih tegoba, počev od
Grka i Rimljana. Lekovita svojstva gloga su se tako vekovima prenosila
sa generacije na generaciju. U savremenom dobu u kojem živimo, medicina
je jako uznapredovala, i danas postoje mnogi lekovi za lečenje problema
sa srcem. Međutim, za srčane probleme koji se javljaju sa starenjem, kao
što su slabljenje srca i slebljenje srčanog mišića, još uvek nije
osmišljen adekvatan lek za srce koji bi pomogao. Zbog toga vam
preporučujemo ovaj najbolji narodni lek za srčane probleme, a to je
glogova tinktura. Pored glogove tinkture, možete konzumirati i glogov
čaj.
Tinktura od gloga
Tinktura
od gloga idealna je za jačanje srčanog mišića, a pored toga se koristi i
za očuvanje zdravlja arterija i čitavog sistema za cirkulaciju. Ovu
tinkturu mogu koristiti i osobe koje već imaju zdravstvenih problema sa
srcem kao što su visok krvni pritisak, angina pektoris, razne srčane
mane, arteroskleroza, nervoza srca, lupanje srca, preskakanje srca i dr.
Tinktura od gloga blagotvorno utiče i na smirenje živaca, na stres i
nelagodan osećaj u srcu, koje izazivaju mnogi psihički problemi. Mogu je
koristiti svi oni koji trenutno nemaju nikakvih tegoba sa srcem, a koji
se plaše da mogu oboleti od sličnih zdravstvenih problema, npr. ako je
neko od predaka imao probleme sa srcem.
Tinktura od gloga – recept i način upotrebe
Tinkturu
od gloga možete napraviti sami. Ono što vam je potrebno su listovi i
cvetovi gloga. Glog cveta u proleće, tako da je sada idealno vreme da ga
naberete. Pored listova i cvetova gloga, potreban vam je i 90%
medicinski alkohol (najbolje 90%), ali može da vam posluži i 70%
medicinski alkohol.
Način
pripreme je jednostavan: 20g listova i cvetova gloga sitno iseckajte i
prelijte sa 1dl alkohola (ukoliko želite veću količinu tinkture,
srazmerno povećavajte sastojke, npr. na 40g biljke ide 2dl alkohola).
Sve satojke sipajte u staklenu posudu, dobro zatvorite i ostavite da
odstoji 3 nedelje na sobnoj temperaturi. Kada prođu 3 nedelje, sadržaj
iz staklene posude procedite kroz gazu, i dobićete tinkturu koja je
odmah spremna za upotrebu.
Konzumirajte tinkturu 3-4 puta dnevno, na prazan stomak pre jela, po 15 kapi sa malo vode.
Pozitivne
rezultate tinkture gloga primetićete nakon tri meseca konstantne
upotrebe, tako da bi najbolje bilo da u startu pripremite veću količinu
listova, cvetova gloga i alkohola, kako biste imali dovoljno tinkture za
korišćenje tokom ova tri meseca (npr. 60g listova i cvetova gloga i 3dl
alkohola).
Ukoliko
tinkturu gloga pripremate u jesen, biće vam potrebni listovi i plodovi
gloga. Izmrvite listove i plodove gloga i prelijte ih alkoholom (npr.
60g listova i plodova gloga + 3dl alkohola), stavite ih u staklenu
posudu, zatvorite, i ostavite da odstoji 21 dan, zatim procedite. Način
upotrebe je isti kao u prethodnom receptu.
Čaj od gloga
Pored
tinkture od gloga, možete koristiti i čaj od gloga. Nakon upotrebe tokom
par meseci, čaj od gloga smanjuje probleme sa srcem i otklanja tegobe.
Za čaj od gloga možete koristiti listove, cvetove i plodove ove biljke.
Za pripremu jedne šolje čaja od gloga uzmite jednu kašiku ili listova,
ili cvetova, ili plodova, ili njihove mešavine. Pijte 2-3 šolje ovog
čaja na dan, polako i u malim gutljajima. Ukoliko patite od težih
problema sa srcem, čaj morate konzumirati duži vremenski period.
Svi srčani
problemi mogu se uspešno lečiti glogovom tinkturom i glogovim čajem.
Biljka glog povoljno utiče na rad srca, jača sršani mišić, otklanja
aritmiju, otklanja tegobe sa srcem koje se javljaju u starosti, pomaže
kod angine pektoris i arterosleroze, reguliše visok krvni pritisak itd.
Pored ovih zdravstvenih problema, u prošlosti se glog u narodnom lečenju
koristio i protiv upale pluća, tegoba i nelagodnosti kod žena u
klimaksu, bronhitisa, starenja i epilepsije.
Kako biste
postigli najbolje rezultate u lečenju problema sa srcem, preporučujemo
vam da tinkturu i čaj od gloga svakodnevno koristite minimum u trajanju
od 3 meseca. Nakon ta tri meseca, nesmetano možete da nastavite sa
primenom ova dva lekovita proizvoda.
Prostakluk: Sadik Ahmetović krkan se obraća majci ubijene djece
Hatidža Mehmedović, majka kojoj su u genocidu ubijena dva sina i muž,
žena koja se za razliku od Ahmetovića vratila u Srebrenicu i živi u
njoj.
Sasvim uobičajena rasprava na sjednici Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici pokazala je zavidan nivo krkanluka kojeg nedvojbeno posjeduje Sadik Ahmetović, nekadašnji ministar sigurnosti, aktuelni potredsjednik SDA, državni parlamentarac i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari.
Uz uobičajeno teško sastavljanje rečenica, Ahmetović je obrazložio prijedlog da se zaslužnim osobama za funkcioniranje Memorijalnog centra u Potočarima dodijele zahvalnice.
Hatidža Mehmedović, majka kojoj su u genocidu ubijena dva sina i muž, žena koja se za razliku od Ahmetovića vratila u Srebrenicu i živi u njoj, kazala je da je protiv tog prijedloga i pokušala ga obrazložiti.
Međutim, Ahmetović ju je prekinuo u pola rečenice, vidno iznerviran. Ni Hatidža Mehmedović nije željela ostati dužna, što je nadobudnog političara izbacilo iz takta, kojeg svakako rijetko ima.
Sasvim uobičajena rasprava na sjednici Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici pokazala je zavidan nivo krkanluka kojeg nedvojbeno posjeduje Sadik Ahmetović, nekadašnji ministar sigurnosti, aktuelni potredsjednik SDA, državni parlamentarac i predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari.
Uz uobičajeno teško sastavljanje rečenica, Ahmetović je obrazložio prijedlog da se zaslužnim osobama za funkcioniranje Memorijalnog centra u Potočarima dodijele zahvalnice.
Hatidža Mehmedović, majka kojoj su u genocidu ubijena dva sina i muž, žena koja se za razliku od Ahmetovića vratila u Srebrenicu i živi u njoj, kazala je da je protiv tog prijedloga i pokušala ga obrazložiti.
Međutim, Ahmetović ju je prekinuo u pola rečenice, vidno iznerviran. Ni Hatidža Mehmedović nije željela ostati dužna, što je nadobudnog političara izbacilo iz takta, kojeg svakako rijetko ima.
Erdogan: Kupiću mu i avion, kad može papa Franjo, može i hodža Mehmed.
Manje od nedjelju dana nakon što je vodeći islamski poglavar u
Turskoj dobio blindirani Mercedes, predsjednik Redžep Erdogan došao je
na ideju da mu nabavi i privatni avion
Erdogan je u utorak u jednoj tv emisiji izjavio da je zgrožen time što je javnost negodovala zbog toga što je imamu Mehmedu Gormezu turski Direktorata za religije, na čijem je čelu, obezbedio automobil vredan 385.000 dolara.
Nakon što je Gormez vratio Mercedes pod pritiskom javnosti, Erdogan mu je poklonio sličan automobil iz svog voznog parka i obećao mu novi privatni avion.
U sredu je zvanično otvorio 230 miliona dolara vredan kompleks, u kom su i štale za Vladine arapske konje, od kojih je 53 poklonio katarski šeik Tamim Bin Al Tani.
Ministar finansija Mehmet Simsek koji ima reputaciju štedljivog političara, rekao je da trošenje na automobile neće narušiti fiskalnu disciplinu Turske.
Erdogan je u utorak u jednoj tv emisiji izjavio da je zgrožen time što je javnost negodovala zbog toga što je imamu Mehmedu Gormezu turski Direktorata za religije, na čijem je čelu, obezbedio automobil vredan 385.000 dolara.
Nakon što je Gormez vratio Mercedes pod pritiskom javnosti, Erdogan mu je poklonio sličan automobil iz svog voznog parka i obećao mu novi privatni avion.
“Papa ima privatni avion, privatne automobile, blindirana vozila”, rekao je Erdogan. “Da li smo samo obična država? Zašto mi treba da putujemo putničkim avionima?”Erdogan je često na meti kritika opozicije zbog izgradnje luksuzne predsjedničke palate. Za izgradnju palate izdvojeno je 615 miliona dolara, sa 1.150 soba.
U sredu je zvanično otvorio 230 miliona dolara vredan kompleks, u kom su i štale za Vladine arapske konje, od kojih je 53 poklonio katarski šeik Tamim Bin Al Tani.
Ministar finansija Mehmet Simsek koji ima reputaciju štedljivog političara, rekao je da trošenje na automobile neće narušiti fiskalnu disciplinu Turske.
“Automobil koji je Gormez dobio od Erdogana je kikiriki u odnosu na budžet Turske”, napisao je on na Twitteru.
četvrtak, 28. svibnja 2015.
Sjećanje na dr. Irfana Ljubijankića
rfan Ljubijankić, je jedan od primjera liječnika i političara koji je
na samom početku svoje karijere odavao znake veličine u
društveno-političkom životu Bosne bio je Irfan Ljubijankić, humanist
koji ni ratu, ni u politici nije odstupao od principa humanosti.
Na počecima političkih uspjeha zadesila ga je smrt. Prekinut je njegov uspješno započeti politički angažman, a njegovom smrću Bosna je izgubila jednog od onih političara koji je po cijenu života obavljao političke misije za njene žitelje. Da nije poginuo na samom početku političke karijere, svi koji su ga poznavali tvrde da bi to bio nosilac pozitivnih ideja i političkih kretanja u Bosni i oko nje. On je prvi bosanskohercegovacki političar koji je govorio da Bosna mora biti građanska i multietnička. On je politička i ljudska legenda za primjer generacijama.
Poginuo je kao jedan od graditelja novog vremena za Bosnu i Bosance.
Medicinski fakultet završio je na Beogradskom univerzitetu 1977. Jedno vrijeme (16 mjeseci) radio je u Libiji kao liječnik opće prakse. Od 1980. do 1984. specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju. U isto vrijeme je završio postdiplomski studij iz ORL i MFK u Zagrebu, poslije čega je ponovo godinu dana proveo u Libiji.
Jedan je od osnivača političke partije pod nazivom Stranka demokratske akcije. Na prvim višestranačkim izborima njegova SDA stranka u Bihaću je odnijela veliku pobjedu, ali se on nije kandidirao ni za općinsku listu vijećnika ni za načelnika općine. Izbore je odradio sa mjesta predsjednika OO SDA Bihać, na radnom mjestu načelnika ORL odjela gradske Opće bolnice. Početkom rata je izabran za predsjednika Okruga Bihać i tu funkciju je obnašao 10 mjeseci. Bio je član Glavnog i Izvršnog odbora SDA. 27. marta 1994. izabran je za predsjednika Glavnog odbora SDA. Za ministra vanjskih poslova RBiH postavljen je odlukom o izboru Vlade RBiH na sjednici održanoj 23. juna 1994. Na toj dužnosti je poginuo 28. maja 1995. Na zvaničnoj web prezentaciji SDA Bihać nalazio se spisak osnivača OO SDA Bihać na čijem čelu je bio Ljubijankić, ali je isti nedavno uklonjen.
Helikopter kojim je putovao iz Bihaća u Zagreb oboren je raketom hrvatskih Srba nedaleko od hrvatsko-bosanske granice, na teritoriji općine Cetingrad. Sahranjen je 8. juna 1995. u Bihaću. Osim Ljubijankića, tog tragičnog dana život su izgubili i Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi RBiH u Zagrebu, Fadil Pekić, lični pratilac ministra, Izet Muhamedagić, zamjenik ministra pravde RBiH, Mirsad Dupanović, Mihail Maksumenko Grigorijevič i N. Dudajev, članovi posade.
Postoje i razne kotraverze oko ovog nemilog događaja gdje se govori o ubistvu. Čak je i Reuf Ljubijankić, brat Irfana Ljubijankića, izjavio kako mu sve to liči na zavjeru ili dogovor o likvidaciji.
Na počecima političkih uspjeha zadesila ga je smrt. Prekinut je njegov uspješno započeti politički angažman, a njegovom smrću Bosna je izgubila jednog od onih političara koji je po cijenu života obavljao političke misije za njene žitelje. Da nije poginuo na samom početku političke karijere, svi koji su ga poznavali tvrde da bi to bio nosilac pozitivnih ideja i političkih kretanja u Bosni i oko nje. On je prvi bosanskohercegovacki političar koji je govorio da Bosna mora biti građanska i multietnička. On je politička i ljudska legenda za primjer generacijama.
Poginuo je kao jedan od graditelja novog vremena za Bosnu i Bosance.
“ Pošto je naš osnovni cilj opstati, mi našem narodu moramo izboriti slobodu, ali ne po svaku cijenu, što znači da cilj ne opravdava sva sredstva. Drugim riječima to znači da trebamo uvijek misliti na osnovne moralne ljudske i etičke norme, ne vraćati zlo jer mi nismo zli ljudi, ne služiti se njihovim lošim metodama i uvijek imati na umu da sve što činimo to drugi gledaju. Ne možemo se mi danas ponašati kao zločinci, ne samo što mi to nećemo već i zato što nam to nije u genima. Naši preci su nam ostavili u amanet, ljudstvo, poštenje, humanost. Tri najviše civilizacijske vrline, u njima je razum i snaga, veća nego u maču. Zato ja danas u ovakvom na oko bezizlaznom stanju, u kakvom se momentalno nalazimo, vjerujem u budućnost BiH. Upravo zato što veliki dio našeg naroda u svojim genima nosi ove civilizacijske vrline i volju za slobodom.” - dr. Irfan Ljubijankić
Medicinski fakultet završio je na Beogradskom univerzitetu 1977. Jedno vrijeme (16 mjeseci) radio je u Libiji kao liječnik opće prakse. Od 1980. do 1984. specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju. U isto vrijeme je završio postdiplomski studij iz ORL i MFK u Zagrebu, poslije čega je ponovo godinu dana proveo u Libiji.
Jedan je od osnivača političke partije pod nazivom Stranka demokratske akcije. Na prvim višestranačkim izborima njegova SDA stranka u Bihaću je odnijela veliku pobjedu, ali se on nije kandidirao ni za općinsku listu vijećnika ni za načelnika općine. Izbore je odradio sa mjesta predsjednika OO SDA Bihać, na radnom mjestu načelnika ORL odjela gradske Opće bolnice. Početkom rata je izabran za predsjednika Okruga Bihać i tu funkciju je obnašao 10 mjeseci. Bio je član Glavnog i Izvršnog odbora SDA. 27. marta 1994. izabran je za predsjednika Glavnog odbora SDA. Za ministra vanjskih poslova RBiH postavljen je odlukom o izboru Vlade RBiH na sjednici održanoj 23. juna 1994. Na toj dužnosti je poginuo 28. maja 1995. Na zvaničnoj web prezentaciji SDA Bihać nalazio se spisak osnivača OO SDA Bihać na čijem čelu je bio Ljubijankić, ali je isti nedavno uklonjen.
Helikopter kojim je putovao iz Bihaća u Zagreb oboren je raketom hrvatskih Srba nedaleko od hrvatsko-bosanske granice, na teritoriji općine Cetingrad. Sahranjen je 8. juna 1995. u Bihaću. Osim Ljubijankića, tog tragičnog dana život su izgubili i Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi RBiH u Zagrebu, Fadil Pekić, lični pratilac ministra, Izet Muhamedagić, zamjenik ministra pravde RBiH, Mirsad Dupanović, Mihail Maksumenko Grigorijevič i N. Dudajev, članovi posade.
Postoje i razne kotraverze oko ovog nemilog događaja gdje se govori o ubistvu. Čak je i Reuf Ljubijankić, brat Irfana Ljubijankića, izjavio kako mu sve to liči na zavjeru ili dogovor o likvidaciji.
Šta je lijepo raditi petkom?
S
obzirom da je petak kod Allaha, dž.š, toliko odlikovan, poželjno je da
mu iskažemo dužne počasti i poštovanje. One se ogledaju, uglavnom, u
sljedečem:
1.
Okupati se, obuči čistu odjeću i namirisati se. Poslanik, s.a.v.s, je u
tom smislu kazao: "Dužnost je svakog muslimana petkom se okupati, obući
najljepšu odjecu, i ako ima mirisa, namirisati se".
2.
Poraniti u džamiju, jer se za rani odlazak u džamiju obećavaju velike
nagrade. Resulullah, s.a.v.s, je rekao: "Ko se u petak okupa, onako kao
što se kupa radi džunupluka, a zatim u prvom satu ode u džamiju, imat će
nagradu kao da je u kurban žrtvovao devu, ko ode u drugom satu, imat će
nagradu kao da je u kurban zaklao kravu, ko ode u trećem satu, imat će
nagradu kao da je kurban zaklao rogatog ovna, ko ode u četvrtom satu,
imat će nagradu kao da je žrtvovao kokoš, a ko ode u petom satu, imat će
nagradu kao da je žrtvovao jaje. Kada se imam pojavi na mimberu, meleki
se okupe da slušaju hutbu".
3.
Kada se uđe u džamiju vrijedno je da čovjek klanja dva rekata ,
(tehijjetul-mesdžid), pa čak i ako bi imam već bio na mimberu, pošto je
Alejhisselam kazao: "Kada u petak neko od vas ude u džamiju i zatekne
imama da drži hutbu, neka klanja dva rekata (tehijjetu-mesdžida) i neka
ih što više skrati".
4.
Poželjno je da se raniji dolazak u džamiju iskoristi za klanjanje
dobrovoljnog namaza (nafile) i da se strogo vodi računa o tome da se
prisutni u džamiji niti jednim gestom ne uznemiravaju. Vjerovjesnik,
s.a.v.s, je rekao: "Nema tog čovjeka koji se u petak okupa i što bolje
očisti, i namiriše se uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u
kući, te tako, ne razdvajajući bilo koga, ode u džamiju, klanja ono što
mu je propisano i pažljivo sasluša ono što imam govori, a da mu Allah
od te do sljedeće džume neće oprostiti, ukoliko ne počini neki od
velikih grijeha".
5.
Uoči petka ili u petak, do pred džuma-namaz, pohvalno je proučiti
prvih, odnosno zadnjih deset ajeta sure El-Kehf, jer se po riječima
Poslanika, a.s, na taj način mu'min zaštićuje od (Mesihid-Dedždžala), a
posebno je vrijedno u ovom terminu proučiti cijelu suru El-Kehf.
Poslanik, a.s, je rekao: "Ko u petak prouči suru El-Kehf, od te do
sljedeće džume će ga pratitit i obasjavati svjetlo".
6.
Učenje salavata na Vjerovjesnika, s.a.v.s, trebalo bi biti stalna
praksa vjernika, pogotovo u petak ili uoči petka, pošto je on donošenje
salavata na njega posebno pohvalio u petak rekavši: "Petkom i uoči petka
što više donosite salavate na mene, jer ću onome ko to bude činio biti
svjedok i zaizimaću se za njega na Sudnjem danu".
Pretplati se na:
Postovi (Atom)